Legenda govori da se hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. pred najezdom Tatara, sklonio u utvrdu Veliki Kalnik. Kako zbog visokih kalničkih zidina i nedostatka odgovarajućeg oružja Tatari nisu mogli doprijeti do kralja i kalničkih seljaka koji su ga skrivali, dosjetili su se da ih glađu dotjeraju na predaju. Međutim, kako su uz Kalnik rasle šljive, seljaci su šljivama počeli hraniti kralja. Tatari su s vremenom izgubili strpljenje i povukli se, čime je Kalnik postao jedini grad koji žestoki napadači nisu osvojili. U znak zahvalnosti, kralj je seljacima dodijelio plemenitaške titule te su ipak, spasivši kralja, bili u povoljnijem položaju.
Na to su Križevčani, stari purgeri bili izrazito ljubomorni, pa su kalničke seljake podrugljivo zvali “plemenitim kalničkim šljivarima”. Poremećeni dobrosusjedski odnosi razdvajali su nekadašnje prijatelje i pajdaše, sve dok se zavađene strane nisu odlučile izmiriti kad se mladić s Kalnika zaljubio u djevojku iz grada. Kako je ljubav prevladala, prije svatova se trebalo pomiriti i „nekaj zajedno spraviti“ te je upriličeno Križevačko veliko Spravišče.
Purgeri križevački dali su velikog vola za ražanj, a kalnički plemenitaši pune bačve kalničkog vina, pa je tako nestalo netrepeljivosti i neprijateljstva između susjeda te su se svi zajedno tri dana veselili, jeli i pili. Ključevi grada u te se dane predaju u ruke varoškog suca koji tri dana upravlja starim kraljevskim gradom Križevcima.
U znak sjećanja na legendu o „pomirbi“ kalničkih šljivara i križevačkih purgera, manifestacija je nazvana „Križevačko veliko spravišče“ i već pet desetljeća nastavlja tradiciju i njegovanje tradicionalnih običaja uz razvijanje bratstva i pajdašije među ljudima dobre volje. U tradicionalnoj spelanciji pomirbe sve okupljene se podsjeća o nastanku Križevačkih štatuta, gradom voze kočije, a posjetitelji mogu organizirano obići sve križevačke znamenitosti. Križevačko veliko spravišče je veliki sajam kulture na kojem se predstavlja kulturno-povijesna baština križevačkog kraja.
Manifestaciju prate brojna kulturna događanja: nastupi domaćih i inozemnih folklornih i puhačkih skupina, predstavljanje tradicijskih zanata, obrtništva, domaće radinosti, prigorskih jela i vina, književne večeri, izložbe, koncerti ozbiljne, narodne i zabavne glazbe, sportska natjecanja i druga iznenađenja koja je moguće otkriti jedino dolaskom u Križevce, u grad koji, za vrijeme Spravišča, sa svojim trgovima, postaje velika pozornica s prigodnim programima za sve uzraste.